Digitalizirane karte Vukovarskog vlastelinstva – sačuvana i dostupna baština

O IZLOŽBI

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva (9. lipnja 2022. godine) i Međunarodnog tjedna arhiva (6. – 10. lipnja 2022. godine) Državni arhiv u Vukovaru i Državni arhiv u Osijeku priredili su virtualnu izložbu: „Digitalizirane karte Vukovarskog vlastelinstva – sačuvana i dostupna baština“. Forma programa je zajednička online izložba spomenutih dvaju arhivskih ustanova koja ostaje trajno mrežno dostupna digitalizirana cjelina gradiva karata Vukovarskog vlastelinstva.

Tema izložbe je u suglasju s preporukom Međunarodnog arhivskog vijeća da ovogodišnja tema Međunarodnog tjedna arhiva bude „Arhivi smo (svi) mi“, kao i u suglasju s nacionalnom temom: „Sačuvajmo baštinu“. Vukovarski i osječki arhiv nastojat će, također, posredstvom spomenute izložbe podsjetiti javnost na 15., odnosno, 75. obljetnicu svoga osnutka i predanog rada na prikupljanju, čuvanju, sređivanju, obradi, zaštiti i digitalizaciji arhivskog gradiva s područja Slavonije i Srijema.

Arhivski fond Vukovarsko vlastelinstvo (HR-DAVU-561) sadrži najstarije spise u posjedu vukovarskog arhiva, a u nacionalnim okvirima predstavlja najcjelovitije sačuvani arhivski fond koji dokumentira povijest srijemskog i slavonskog novovjekovnog magnatskog plemstva, odnosno poslovanje kasnofeudalnih vlastelinstava na spomenutom području. Fond se do 4. lipnja 2018. godine nalazio u posjedu Državnog arhiva u Osijeku, kada je činom svečane primopredaje predan na trajno čuvanje i skrb Državnom arhivu u Vukovaru. S obzirom na navedenu okolnost Državni arhiv u Osijeku je, u smislu kulturne suradnje i realizacije ove online izložbe, ustupio prethodno digitalizirane karte Vukovarskog vlastelinstva s pratećim metapodacima. 

Zemljišne karte Vlastelinstva tvore istoimenu seriju fonda te govore podjednako o umijeću i stručnosti ondašnjih kartografa, kao i o odgovornom upravljanju velikaških obitelji Kűffstein i Eltz golemim vukovarskim posjedom. Riječ je o ukupno 273 karte Vlastelinstva ili pojedinih njegovih dijelova (sela, selišta, šuma i salaša) nastale tijekom 18. i 19. stoljeća. 

Serija karata i nacrta Vukovarskog vlastelinstva sadrži vrijedno i u velikoj mjeri unikatno kartografsko gradivo nastalo radom većeg broja vlastelinskih kartografa i mjernika među kojima se ističu F. X. Blumen, Franjo Pazmandy, Gabrijel Homer i Eugenius Jeroslavsky. Originali karata rađeni su na papiru i kaširani na platnu u boji.

Najstarija karta unutar arhivskog fonda Vlastelinstva potječe iz 1755. (Mappa der gantzen Herschaft Vuckovar…), a njezin je autor Goldbrunner von Wartenberg. Riječ je zapravo o kopiji karte Johanna Philippa Frasta iz Atlasa Vukovarskog vlastelinstva, nastalog 1733., dakle u vrijeme dok je njime upravljao njegov prvi vlasnik – grof Kűfstein, koji je, međutim, istraživačima i javnosti dugo vremena  bio posve nepoznat. 

Dio karata nastao je povodom naredbe cara Josipa II. da se na svim vlastelinstvima izvrši geodetska izmjera zemljišta i izrade prateće karte što je i učinjeno u razdoblju od 20. svibnja 1786. do 30. rujna 1788. Izmjerom zemljišta i izradom karata rukovodio je tadašnji vlastelinski mjernik Franjo Pazmandy.

Pojedine karte nastale su i nakon Prve agrarne reforme provedene 1848. Tu spada zemljovid Vukovarskog vlastelinstva s označenim gospodarstvima (ekonomijama i pustarama) iz 1907., katastarska karta Starog i novog Vukovara s precizno označenim kućama i ulicama iz 1880.

Naposljetku se može utvrditi da, s obzirom na teritorijalnu pokrivenost, spomenutu seriju uglavnom čine tri vrste karata: karte cijeloga Vlastelinstva, karte pojedinih naselja u njegovom sastavu ili dijelova pojedinih naselja. Na kartama su ucrtana reljefna obilježja i vrste zemljišta (šume, livade, oranice, vinogradi), značajniji građevinski objekti u naseljima (crkve, škole, itd.), selišta, kao i promjene do kojih je dolazilo uslijed melioracije, a upisani su i podatci o veličini, broju i novom razgraničenju selišta, kao i podaci i oznake koje se odnose na calcaturu (plodored), vodenice, skele te hrvatske, njemačke i latinske nazive rudina, itd. Pojedine karte obiluju detaljima pa je na njima tako prikazana svaka kuća i njiva u pojedinom naselju.

Povijesna vrijednost karata Vukovarskog vlastelinstva ne leži samo u njihovoj informativnoj ulozi nego i u vještini, umijeću, stručnosti i preciznosti njihove izrade i crtačkog talenta njihovih autora. Potonja sposobnost osobito dolazi do izražaja u raskošno izvedenim kartušama i popratnim crtežima na kojima dominiraju mitološki i pastoralni motivi, kao i motivi iz svakodnevnog života vlastelinskih mjernika. Karte su zbog toga dojmljive i u kontekstu vizualnog doživljaja.

KORIŠTENA LITERATURA

Grubišić, A. (2007.), Atlas Vukovarskog vlastelinstva iz 1733., Vukovar – Hrvatska baština i perspektive razvoja [ur. Živić, D., Žebec, I.], Biblioteka Zbornici, knjiga 33, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb – Vukovar, 287-310.

Horvat, V. (1991.), Zemljišne karte Vukovarskog vlastelinstva kao izvori za povijest istočne Hrvatske poslije oslobođenja od Turaka, u: Peti znanstveni sabor Slavonije i Baranje [ur. Čalić, D., Berber, Đ.], Zbornik sa znanstvenog skupa održanog u Vinkovcima 1987., Zavod za znanstveni rad JAZU u Osijeku, Osijek, 217-225.

Sršan, S. (1998.), Vukovar i okolna mjesta na starim kartama, Kartografska zbirka Državnog arhiva u Osijeku, Državni arhiv u Osijeku, Osijek.

Sršan, S. (2008.), Vukovarsko vlastelinstvo 1719. – 1945., Sumarni inventar, Državni arhiv u Osijeku.